Prenosimo članak iz Glasnika zemaljskog muzeja Blatna kiša u Mostaru 10. i 11. marta god. 1901. GZM. Sv. 1. 1902. Str. 149.◊149 Blatna kiša u Mostaru 10. i 11. marta god. 1901. U nedjelju 10. marta pogjosmo u rano jutro ja i moji lovački drugovi na koturačama na Bunu, da po brežuljcima megju Bunom i…
Godina 1863. bilježi veliku najezdu skakavaca u Mostaru i okolini. Navalili skakavci jatimice kao oblaci i harali su nemilice sve usjeve kao da su naumili za sobom ostaviti golu pustinju. Znalo se da ti skakavci obično ne žive u Hercegovini, jer ih prije nije bilo, ali ipak nije bilo poznato odakle su se stvorili. Bišće…
Godine 1898. u Mostar iz Zagreba kao profesor doseljava Antun Pichler i kao tridesetogodišnjak preuzima profesuru za čak osam različitih predmeta u mostarskoj gimnaziji, tako da je predavao: njemački jezik, povijest, matematiku, fiziku, zemljopis, prirodopis, krasopis i pjevanje. Usto, bijaše istaknuti znanstvenik onoga doba, neumoran u proučavanju biljnih i životinjskih specifičnosti Hercegovine. Objavljuje znanstvene radove…
Te je 1867. g. u Parizu organizirana svjetska izložba. Sultan Abdul-Aziz odlučio je da s čak 500 pratilaca iz Carigrada pohodi izložbu kao i neke europske vladare. Inače je ovaj sultan bio poznat po svojoj rastrošnosti, a pred kraj njegove vladavine Osmansko carstvo proglašava bankrot. No, zanimljivost ovoga događaja leži u pitanju na čiji je…
Koliko je Mostar privlačan i u kojoj mjeri može opčiniti čovjeka, pokazuje nam sljedećim primjerom još jedan stranac-Mostarac, koji u naš grad doseljava tridesetih godina prošlog stoljeća. Gerhart Herrmann rođen je 8. septembra 1901. g. u njemačkom mjestu Gerbitz kraj Bernburga. Nakon završetka gimnazije zapošljava se kao novinar, no paralelno uz posao studira i diplomira…
Do tada je u Mostaru vladala prava zbrka što se tiče imena ulica. Bilo ih je s istim imenima, bilo ih je bez imena, jedna te ista ulica je nosila više imena, a o brojevima i da se ne govori. Gradsko je vijeće dana 19. jula 1894. g. zaključilo da se uvedu kućni brojevi za…
Vakif (dobotvor) Nesuh-aga Vučijaković 1583. g. zaviještao je vakifnamom (darovnicom) 123 000 dirhema u gotovini, 28 dućana u kasabi Mostaru, radionicu za izradu harara i pokrovaca od kostrijeti, osam ručnih mlinova i dvije vodenice (jednu na rijeci Radobolji u Mostaru, a drugu u Studencima – općina Ljubuški). Sve gore navedeno je namijenio kako bi omogućio…
Mostar, grad u srcu Hercegovine, osim Staroga mosta krije i jednu pomalo zaboravljenu znamenitost.. Riječ je o ranokršćanskoj / kasnoantičkoj bazilici u Cimu, predgrađu Mostara. Znanstvenici njenu starost procijenjuju na 5. – 6. st. po Kr. Ta drevna građevina svjedoči o kulturnome porijeklu ovih prostora još od pamtivijeka. Na padinama oko Cima nalazi se…
Blagajska ploča (12. stoljeće) Kada se danas u javnosti govori o najstarijim hrvatskim pisanim spomenicima u Bosni i Hercegovini, onda se redovito govori samo o Humačkoj ploči, koju znanstvenici datiraju u 11. do 12. stoljeće. Međutim, da Humačka ploča nije usamljen spomenik naše rane srednjovjekovne pismenosti, govore nam, uz brojne druge pisane spomenike i…
