(Tekst koji slijedi objavljen je u knjizi koja je objavljena povodom 75. godišnjice Gimnazije u Mostaru, 1893-1968. godine, autor je tadašnji direktor Mostarske gimnazije Vlajko Skiba)
Emancipacija žene u Bosni i Hercegovini tekla je sporo. Dolaskom austrougarske vlasti u društvenim promjenama osjeća se lagana promjena i u životu žena. Žene postepeno raskidaju srednjovjekovne obaveze koje su ih držale u porodici izolova- ne od spoljnjeg svijeta. Od prvih plašljivih koraka do prvih vidnijih promjena u načinu života žena iz naše patrijarhalne sredine proteklo je dosta vremena. Najvidnije su promjene u životu žena iz građanskih porodica koje su se brzo prilagođavale u životu što su ga sa sobom donijeli stranci. Sa razvojem školstva pojavljuje se i kod žena interesovanje za obrazovanje. Uočavajući potrebu o- brazovanja i kod žena mnogi građani žele da omoguće školovanje svojim kćerima. Najčešće su zadovoljavani građani sa osnovnim obrazovanjem. Smjeliji i napredniji građani omogućavali su nakon završenog osnovnog školavanja svojoj djeci i školovanje u nekim drugim postojećim školama koje su bile namijenjene za obrazovanje ženske djece. Veoma su rijetki oni građani koji su smatrali da je potrebno školovati žensku djecu i pripremati ih za više i visoke škole. Ukoliko su i postojale takve namjere kod roditelja, njih je bilo teško realizovati. Školovanje u gimnazijama u Bosni i Hercegovini nije odmah dozvoljeno za žensku djecu. Tek od 1912. godine dozvoljeno je ženskoj djeci da redovno posjećuju nastavu. Do tada su po obrazovanju škole ženska djeca mogla privatno polagati razredne ispite. Zbog navedenih razloga ni Gimnazija u Mostaru ranije nije mogla imati među svojim učenicima i učenice kao redovne đake.
Prve učenice, koje su privatno po- lagale razredni ispit u Gimnaziji, bile su kćerke raznih austrijskih činovnika što su u Bosni i Hercegovini obavljali razne poslove. Zanimljivo je da je Velika gimnazija u Mostaru dvije godine prije nego što je dozvoljeno ženskoj djeci da se redovno školuju u gimnaziji imala jednu učenicu koja se pojavila da polaže ispit zrelosti. U glavnom zapisniku o ispitu zrelosti iz 1910. godine, jesenski rok, nalazi se ime SOFIJA PL. KRUSZELNICKA. Među podacima nalazimo da je rođena u KRUPI (Bosna) i da je kći FRANJE KRUSZELNICKOG, savjetnika kod Vrhovnog suda u Sarajevu, kao i podatak da je kao privatna učenica svršila nauke u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Sofija pl. KRUSZELNICKA polagala je ispit zrelosti u septembru 1910. godine. Zbog slabe ocjene iz srpskohrvat- skog jezika upućena je da iziđe ponovo na ispit za pola godine. Listajući zapisnike sa pismenog i usmenog ispita i glavne zapisnike o ispitu zrelosti za 1911. 1912. godinu ne nalazimo nigdje ime SOFIJE pl. KRUSZELNICKE. Vjerovatno je polagala završni ispit u nekoj drugoj gimnaziji u Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo je da je, ako ne prva žena, svakako jedna od prvih žena u Bosni i Hercegovini koja je pristupila polaganju završnog ispita u Gimnaziji. Dvije godine kasnije pojaviće se prva učenica koja je uspjela da položi ispizrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Dakle, u istoj godini kada je dozvoljeno učenicama da budu redovne učenice, Velika gimnazija u Mostaru imala je i prvu ženu koja je položila ispit zrelosti. Ta je učenica Berta Bergman, kći Josipa Bergmana, nadzornika željezničke pruge. Ovaj brižan roditelj službujući u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini, gdje su mu se i rađala djeca (Blažuj, Hadžići, Doboj, Visoko) uspio je da svoju djecu školuje. Interesantno je da su njegove tri kćeri i jedan sin (Berta, Marija, Lujza i Alfred) položili ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru.
Berta Bergman je sve razrede, od prvog do osmog, polagala privatno u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti polagala je privatno i položila ga u februaru 1912. godine. Poslije uspješnog završetka studija medicine Berta je obavljala ljekarsku dužnost u gradu gdje se i školovala. Jedno vrijeme bila je u našoj školi školski ljekar. Ovoj nama dragoj, naprednoj i vrijednoj liječnici koja je bila cijenjena u gradu Mostaru, ustaški zlikovci su ugasili život u logoru Jasenovac. Njena sestra Marija Bergman 1912. godine u junu položila je ispit zrelosti kao druga učenica po redu. Polagala je privatno ispite i maturu kao i njena sestra Berta. Po slije studija i ona se vratila da radi u školi za koju je vezano njeno školovanje. Bila je vrijedan i priznat stručnjak i pedagog. Danas je poznata kao dr Marija Kon, profesor Sarajevskog univerziteta, koja je odgojila mnoge genericije i dala drago- cijen doprinos svojim osejima, člancima, kritikama i prevodima iz nje mačke beletristike i naučne književnosti. Pisalo je o djelima: BIRGERA, GRIMELSHAVSENA, HAJNEA, KLAJSTA, GETEA, STEFANA CVAJGA, ANE SEGERS, FRANCA VERFELA, B. FRANKA, E. GLEZERA, T. MANA, B. BREHTA, G. GRASA, VELJKA PETROVIĆA i IVE ANDRIĆA.
Kuriozitet je da je treća po redu učenica koja je položila ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru opet jedna od sestara Bergman. To je Lujza Bergman. Ona je položila ispit zrelosti 1920. godine u ljetnjem roku kao i njen brat Alfred. Lujza Bergman je studirala farmcaiju. Danas je poznata kao Lujza Krčmar i živi u Mostaru.
Poslije sestara Bergman pojaviće se mnoge učenice na ispitu zrelosti. Ako posmatramo kojim su redoslje- dom polagale ispit zrelosti učenice po nacionalnosti, doći ćemo do sljedećih podataka. Nakon sestara Berg- man, koje su po nacionalnosti Jevrejke, prva žena poslije njih biće hrvatske nacionalnosti. To je Danica Strelec, kći Josipa Streleca, gradskog vrtlara. Rođena je u Božjoj Kovini (Hrvatska). Ona je u svom školovanju imala više poteškoća od prethodnih maturantkinja. Od pivog do četvrtog razreda polagala je razredne ispite privatno u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Peti razred gimnazije završila je u Velikoj gimnaziji u Banjoj Luci, šesti u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, sedmi i osmi u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti Danica Strelec položila je 1920. godine u ljetnjem roku. U Mostaru postoji gradsko područje koje se zove STRELČEVINA. Po tumačenju ne kih Mostaraca područje je dobilo naziv po Josipu Strelecu koji je na tom području imao svoj rasadnik i povrtlarsko zemljište.
Piva maturantkinja Velike gimnazije u Mostaru je Darinka Knežić, kći Luke Knežića, trgovca. Po nacionalnosti je Srpkinja. Ona je privatno polagala razredne ispite do šestog razreda. Šesti, sedmi i osmi razred završila je kao redovna učenica Velike gimnazije u Mostaru. Knežić Da rinka položila je ispit zrelosti 1921. godine u ljetnom roku.
Najsporija emancipacija žene odvijala se u muslimanskim porodicama. Naslijeđe iz prošlosti i veće nepovjerenje od ostalih stanovnika prema »Švabi« uticalo je da se žene slabije oslobađaju. Proces oslobođenja žene bio je neminovan, ali je ona na putu svoje emancipacije nailazila na teže prepreke. To se može vidjeti i po školovanju učenica iz muslimanskih porodica. Fatima Brkić je prva učenica Muslimanka koja je položila ispit zrelosti u Mostarskoj gimnaziji. Ona je bila redovna učenica za sve vrijeme školovanja. Ispit zrelosti položila je 1936. godine.
VLAJKO SKIBA, direktor gimnazije
(Iz knjige 75. godina Gimnazije u Mostaru 1893 – 1968)
(priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Ismail Braco Čampara)
